Anksioznost je prirodna ljudska reakcija na stres, koja se može manifestirati u različitim oblicima. Iako svatko od nas povremeno osjeća nervozu ili brigu, anksioznost postaje problematična kada je intenzivna, trajna i ometa svakodnevni život. Osobe koje pate od ovog problema mogu osjećati neprestani strah, tjeskobu ili nervozu, čak i kada nema očiglednih prijetnji.
Ovaj poremećaj može uzrokovati fizičke simptome poput ubrzanog disanja, drhtanja, znojenja ili nesanice. Iako se smatra mentalnim zdravljem, ona također može imati fizičke posljedice, što čini važno razumijevanje njezinih uzroka i načina na koji se može ublažiti.
Sadržaj:
Uzroci anksioznosti
Anksioznost može imati mnoge uzroke, a često je povezana s kombinacijom genetskih, bioloških i okolišnih čimbenika. Na biološkoj razini, neravnoteža u kemijskim tvarima u mozgu, poput serotonina i noradrenalina, može igrati ključnu ulogu u razvoju. Osim toga, nasljedni faktori također mogu povećati sklonost anksioznosti, jer osobe koje imaju obiteljsku povijest mentalnih bolesti mogu biti podložnije ovom poremećaju.
Što uzrokuje anksioznost? Klinički psiholog na klinici Mayo, govori vam o simptomima, uzrocima i tretmanima za anksioznost.
Okolišni faktori, poput traumatičnih iskustava, dugotrajnih stresova ili životnih promjena, također mogu pokrenuti anksioznost. Zdravstveni problemi, poput kroničnih bolesti ili ozbiljnih medicinskih stanja, mogu također pridonijeti razvoju ovog poremećaja.
Poznati simptomi poremećaja
Simptomi anksioznosti mogu biti različiti i ovise o vrsti anksioznog poremećaja koji osoba doživljava. Uobičajeni simptomi uključuju osjećaj:
Napetosti
Straha
Nemira
Stalne zabrinutosti
Sve to može biti praćeno fizičkim simptomima poput ubrzanog srčanog ritma, nesanice, drhtanja, znojenja i problema s probavom.
Osobe s anksioznošću mogu se osjećati preplavljene svakodnevnim situacijama, kao što su odlazak na posao ili socijalni susreti. Također, ovaj poremećaj može izazvati mentalnu iscrpljenost i smanjenu koncentraciju. Kod nekih osoba, anksioznost može postati kronična, što znači da simptomi traju duže vrijeme i postaju ozbiljan izazov u svakodnevnom životu.
Psihoterapija kao učinkoviti tretman
Psihoterapija je jedan od najučinkovitijih tretmana za ovaj poremećaj i mnoge druge mentalne poremećaje. Cilj psihoterapije je pomoći osobi da razumije uzroke svojih problema, prepozna negativne obrasce mišljenja i nauči strategije za suočavanje s emocijama i stresom. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) posebno je korisna kod anksioznosti jer pomaže pacijentima da promijene negativne obrasce mišljenja koji pridonose njihovoj tjeskobi.
Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) je najučinkovitiji oblik psihoterapije za anksioznost. Općenito govoreći o kratkotrajnom liječenju, KBT se usredotočuje na učenje specifičnih vještina za poboljšanje simptoma i postupni povratak aktivnostima koje ste izbjegavali zbog tjeskobe.
Psihoterapija također može uključivati tehnike opuštanja, meditacije i vođeno disanje, koje mogu pomoći u smanjenju fizičkih simptoma anksioznosti. Osim toga, pomaže ljudima da prepoznaju i procesuiraju traume ili stresne događaje iz prošlosti koji mogu biti povezani s njihovim trenutnim anksioznim stanjima.
